Zdrava ravnoteža u našoj mikrobioti

Unutar našeg tijela nalazi se između 10 i 100 trilijuna stanica živih mikroorganizama.¹ Većina ih se nalazi u crijevima gdje čine živi ekosustav, poznat kao crijevna mikrobiota. Ovi mikroorganizmi pomažu nam u probavljanju hrane i oblikovanju našeg imunosnog sustava.²

Naša crijevna mikrobiota uključuje brojne organizme, kao što su gljivice, kvasnice i arheje,³ premda ju oko 90 % sačinjavaju bakterije.⁴ Često se bojimo bakterija i smatramo ih lošima. Nisu li sve bakterije povezane s prljavštinom i štetne? Nemamo li svi u našim domovima proizvode koji su namijenjeni uništavanju „klica” i „bakterija” kako bi naše obitelji bile sigurne? Kako one mogu biti dobre i zašto bi nam mogle biti potrebne?

Istina je da štetne bakterije mogu uzrokovati bolesti.⁵ No, štetne bakterije samo su manji dio svih bakterijskih vrsta. U našim crijevima žive poglavito bakterije koje su korisne za nas.⁶

Kod zdravih je osoba crijevna mikrobiota dobro uravnotežena, a u njoj prevladavaju bakterije koje povoljno djeluju na naše zdravlje, tzv. korisne bakterije.⁶

Jeste li znali…?

• Neposredno po rođenju naše je tijelo gotovo bez mikroorganizama. No, već za nekoliko dana naša crijeva naseljava složeni ekosustav korisnih mikroorganizama koji se potom razvija zajedno s nama.^{7, 9}
• Majčino mlijeko sadrži sastojke koji potiču rast određenih mikororganizama, a to su poglavito bakterije iz roda bifidobakterija. One mogu štititi novorođenčad od naseljavanja drugih, štetnih mikroorganizama.⁸
• Odgovarajuće uspostavljanje crijevne mikrobiote u djetinjstvu i njezino održavanje tijekom života smanjuju rizik od pojave određenih bolesti.⁹
• Vaša crijevna mikrobiota je jedinstvena - nitko nema istu kao vi.¹⁰
• Korisne bakterije u mikrobioti važan su izvor vitamina K i vitamina skupine B.²
• Crijevna mikrobiota nam također pomaže u probavi hrane, posebice šećera (uključujući laktozu) i vlakana.¹¹ Osim toga, pomaže u regulaciji gibanja crijeva, proizvodi probavne enzime i ima druge funkcije kao što je stvaranje crijevnih plinova.⁵
• Crijevna mikrobiota, osim toga, igra važnu ulogu u održavanju zdravlja. Surađuje s imunosnim sustavom i jača ga.^{2, 5} Ona također pomaže u sprječavanju naseljavanja štetnih mikroorganizama koji ulaze u naše tijelo i sprječava rast štetnih bakterija koje žive u crijevima.¹²

Održavanje ravnoteže može biti teško

Dobro je dok imamo zdravu mikrobiotu u našem probavnom sustavu – no katkad nešto može poći po zlu. Stres, pušenje, nedostatak vježbanja i prehrana puna zasićenih masnoća mogu narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote,⁵ kao što može i antibiotska terapija.¹³

Probiotici mogu pomoći vratiti i održati ravnotežu naše crijevne mikrobiote.⁶

Kvalitetni probiotici dobra su vijest

Probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnim količinama imaju povoljan učinak na zdravlje domaćina.⁵ Mogu se koristiti kada naša crijevna mikrobiota nije u ravnoteži ili pak za održavanje njezine ravnoteže.⁶

Probiotici u obliku lijeka mogu olakšati neke probavne tegobe. To uključuje proljev uzrokovan antibioticima, kao i akutni infektivni proljev.¹⁴ Osim toga, oni se mogu koristiti u borbi protiv probavnih tegoba, kao što su nadimanje i zatvor.¹⁵

Drugi načini održavanja ravnoteže

Osim uzimanja probiotika, postoje drugi načini za poboljšanje općeg stanja organizma i očuvanje ravnoteže crijevne mikrobiote.

Prehrana: Prehrana s velikim udjelom masnoća može promijeniti sastav mikroba u našem tijelu.⁵ Nasuprot tomu, smanjenje masnoća u prehrani može pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, a to koristi našem zdravlju. Zasićene masnoće, na primjer, mogu povećati broj proupalnih crijevnih mikroorganizama.⁵

Vježbanje: Redovita tjelovježba može utjecati na sastav crijevne mikrobiote i ukloniti određene vrste bakterija koje mogu doprinijeti pretilosti.⁵

Opuštanje: Stres može smanjiti broj potencijalno korisnih bakterija iz roda Lactobacillus u crijevnoj mikrobioti.⁵ Stoga je dobro uzeti  deset minuta dnevno za sebe i prakticirati tehnike opuštanja, poput joge ili meditacije.

1 Ursell L, et al. Nutr Rev. 2012;70(1):S38–S44.
2 Ciorba MA. Clinical gastroenterology and hepatology. 2012;10(9):960–968.
3 Hoffman C, et al. PLOS ONE. 2013;8(6):1–12
4 Qin J, et al. Nature. 2010 4;464(7285):59–65
5 Conlon M, et al Nutrients. 2015;7:17-44
6 Mitsuoka T. Asia Pac J Clin Nutr. 1996;5(1):2–9
7 Jost T, et al. PLoS One. 2012;7(8)
8 Liepke C, et al. The Febs Journal. 2002;269(2):712–718
9 Rodriguez JM, et al. Microb Ecol Health. 2015;26(10)
10 Gut Microbiota for health. Dostupno na: http://www.gutmicrobiotaforhealth.com/en/your-microbiome-is-like-a-unique-fingerprint. Pristupljeno u svibnju 2017.
11 Gorbach SL. Microbiology of the Gastrointestinal Tract. Medical Microbiology. 4th edition (1996).
12 Baron S, editor. Medical Microbiology. 4th edition (1996)
13 Kamada N, et al. Nat Immunol. 2013;14(7):685–690; Sanders ME. Clin Infect Dis. 2008;46:S58–S61
14 Sazawal S, et al. Lancet. 2006 :6(6);374–382
15 Quigley EMM & Flourie B. Neurogast & Mot. 2007;19(3):166–172