Važnost probiotika za naš imunosni sustav

Probiotici i imunosni sustav

Naša crijevna mikrobiota je ekosustav mikroorganizama koji žive u našem probavnom sustavu i ima nekoliko važnih uloga za naše zdravlje. Crijevna mikrobiota sastoji se od velikog mnoštva mikroorganizama - uključujući bakterije, gljivice, kvasnice i arheje - i ima niz korisnih uloga, od pomoći u probavljanju hrane do potpore imunosnom sustavu.^{1, 2, 3}

Procjenjuje se da se oko 70 % stanica ljudskog imunološkog sustava nalazi u crijevima.⁴ To nije iznenađujuće, s obzirom na to da je naš probavni sustav ključna točka ulaska patogenih mikroorganizama gutanjem.^{4, 5} Doista, naša su crijeva  su svaki dan preplavljena vanjskim mikroorganizmima, uključujući i one koji mogu biti opasni za naše zdravlje.⁴

Unutar crijeva postoji sloj stanica (epitel) koji čini barijeru između našeg tijela i štetnih mikroorganizama. Uloga epitelnog sloja jest jest omogućiti prolaz korisnih hranjivih tvari u krvotok, a spriječiti prodiranje štetnih mikroorganizama u naše tijelo. U biti, epitelna je barijera uvijek „na oprezu“ i detektira opasne patogene, no ujedno pazi da ne blokira ili eliminira korisne hranjive tvari.⁵ Međutim, ako je naš imunološki sustav prereaktivan, to može uzrokovati pojavu autoimunih bolesti,⁶ kao što su upalne bolesti crijeva.

Korisne bakterije mogu pomoći našem imunosnom sustavu

Probiotici – korisne bakterije koje unosimo u tijelo - mogu poboljšati funkciju epitelne barijere te pozitivno utjecati na sluznicu i na imunosni odgovor.⁷ Osim toga, probiotičke bakterije imaju potencijal zaštititi naše zdravlje, istiskujući patogene mikroorganizme u borbi za vitalne hranjive tvari⁸ ili pak stvarajući tvari koje su štetne za njih⁹, čime mogu spriječiti njihovo daljnje širenje.

Jedno kliničko ispitivanje, u kojem su se ispitivale respiratorne infekcije, pokazalo je da je kod studenata koji su dobili probiotike bolest trajala kraće. Osim toga, težina infekcija bila je 34 % manja u usporedbi s onima koji su uzimali placebo.¹⁰

Mala djeca i imunološki sustav

Probiotici, a posebno bifidobakterije, imaju važnu ulogu kod male djece jer pomažu u razvoju i sazrijevanju imunološkog sustava.¹¹ Alergije se javljaju kao posljedica prereaktivnog imunološkog sustava koji prekomjerno reagira na neškodljive podražaje. Znanstvenici su postavili teoriju koja govori da narušavanje crijevne mikrobiote u ranom životu može dovesti do veće učestalosti pojave alergijskih bolesti u djece.¹² Smatra se da djeca iz razvijenih zemalja imaju manje laktobacila i bifidobakterija u svojim crijevima u odnosu na djecu iz manje razvijenih zemalja u kojima je incidencija alergijskih poremećaja manja.¹² Opsežne metaanalize pokazale su da nadoknada probioticima u ranoj fazi života (već tijekom trudnoće i neposredno po rođenju) može pomoći u sprječavanju nekih alergijskih bolesti kod djece, kao što je npr. atopijski dermatitis.¹³

Za upotrebu probiotika u te svrhe potrebno je provesti još kliničkih istraživanja. Studija s bifidobakterijom BB-12^® kod djece, koja se dodavala u dječje obroke tijekom 21 dana, pokazala je da ona može pozitivno utjecati na imunološki sustav dojenčeta i ojačati njegovu otpornost.¹⁴

BB-12^® je zaštićeno ime tvrtke Chr. Hansen A/S.

1 Hoffman C, et al. PLOS ONE. 2013;8(6):1–12.
2 Ursell L, et al. Nutr Rev. 2012;70(1):S38-S44
3 Ciorba MA. Clin Gastroent Hepatol. 2012;10:960-968
4 Vighi G, et al. Clin and Exper Immunol. 2008;53(1):3-6
5 Tanoue T, Umesaki Y and Honda K. Gut Microbes. 2010:1:4;224-233
6 Harvard Health. ‘A Promising New Approach to Autoimmune Diseases.’ Dostupno na: http://hms.harvard.edu/news/promising-new-approach-autoimmune-diseases-6-2-11. Pristupljeno u svibnju 2017.
7 Thomas C & Versalovic J. Gut Microbes. 2010;1(3);148-163
8 Travers M, et al. J Parasitology Res. 2011, Art.ID 610769. doi:10.1155/2011/610769
9 Hemarajata P. and Versalovic J. Ther Adv Gastroenterol 2013; 6(1): 39–51.
10 Smith TJ, et al. Br.J.Nutr. 2013;109:1999-2007.
11 Houghteling PD & Walker WA. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2015;60(3):294-307
12 Azad M, et al. BMJ. 2013;347:f6471
13 Zuccotti G. et al. Allergy 2015; 70: 1356–1371.
14 Fukushima Y. et al. International Journal of Food Microbiology 42 (1998) 39–44.